Hrvatska i Kosovo su povijesno povezane ekonomski i politički i nastavljaju s jačanjem trgovinskih razmjena između dviju zemalja. Hrvatska u Kosovu vidi priliku za izvoz i značajne investicije u područjima poput gradnje i infrastrukture, dok Kosovo Hrvatsku smatra najvažnijim strateškim partnerom u pregovorima i pripremama za pristupanje NATO-u i Europskoj Uniji. Gospodarska suradnja sada postaje jednostavnija, obzirom da je Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju zemalja stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine.

Razgovori o sklapanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Kosova traje već godinama. Nakon što je uklonjen embargo na Kosovo, Hrvatska nije odmah u potpunosti uhvatila val mogućnosti koji se otvorio, no nakon 2014. godine to se promijenilo. Danas je veliki broj hrvatskih tvrtki u Kosovu prisutan bilo izravno putem svojih društava kćeri, podružnica i predstavništava, ili pak neizravno, koristeći poslovne partnere i distributere. Kosovo redovito posjećuje hrvatske gospodarske forume ili događaje poput Viroexpo-a, međunarodnog sajma koji okuplja investitore i partnere iz područja poljoprivrede, obrta i gospodarstva. Delegacije obiju država redovito se sastaju putem inicijativa Gospodarskih komora kako bi prepoznale nove prilike za efikasnu gospodarsku suradnju. Konačno, u ožujku 2017 godine, Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja je potpisan, a u studenom 2017. potvrđen u hrvatskom Saboru u obliku zakona. Stupanje na snagu je određeno za 1. siječnja, 2018.

Ugovor uvodi brojne porezne olakšice u raznim vrstama dohotka i postavlja podlogu za jačanje razmjene dobara i usluga. Dodatno sadrži odredbe o razmjeni podataka u svrhu sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza, osobito u svijetlu OECD-ovog projekta o eroziji porezne osnovice i premještanju dobiti, tzv. BEPS (Base Erosion and Profit Shifting) mjere. Maksimalni iznos poreznih stopa po odbitku između dviju država dogovoren je kako slijedi:

• 5% na dividende ako je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izravnom vlasništvu najmanje 25 posto imovine društva koje isplaćuje dividende; • 10% na dividende, u svim ostalim slučajevima; • 5% na kamate; • 5% na prihod od autorskih prava.

Ugovor detaljno regulira sve važne pojmove poput rezidenta, stalne poslovne jedinice, povezanog društva, dividende, kamate, imovine, široku paletu dohotka (dohodak od nesamostalnog rada – plaću, dohodak od dobiti, nekretnina, autorskih prava, primitke studenata, članova uprave, itd.), značajno uklanjajući rizik od pogrešnog tumačenja ili zlouporabe informacija sadržane u Ugovoru.

Postoji jedna specifičnost definicije stalne poslovne jedinice u odnosu na građevinsku industriju: gradilište ili građevinski ili montažni projekt čini stalnu poslovnu jedinicu samo ako traje dulje od dvanaest mjeseci. Ugovor nadalje uvodi odredbu o prihodu od aktivnosti međunarodnog prometa, regulirajući uporabu dobiti od korištenja brodova, zrakoplova ili vozila za cestovni prijevoz u međunarodnom prometu. Ostatak odredbi slijedi standardnu strukturu i načela OECD-ovog Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u dijelu koji se odnosi na oporezivanje dohotka i kapitala.

Hrvatska društva koja posluju u Kosovu konačno imaju priliku unaprijediti vlastitu trgovinsku prisutnost u ovoj državi izvan Europske Unije. Brojni napori obiju strana rezultirali su u povoljnom ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji će otvoriti vrata mnogim hrvatskim poduzetnicima. Kosovo značajno ulaže u vlastitu infrastrukturu, telekomunikacije i građevinsku industriju i posjeduje ogroman potencijal za važne projekte u energetskom sektoru. Kosovo nastoji privući investitore iz Hrvatske, osnažujući time političko partnerstvo u naporima koje Kosovo poduzima kako bi se pridružilo NATO-u i Europskoj uniji.