Narodna skupstina Republike Srbije usvojila je krajem 2015.godine novi Zakon o izvrsenju i obezbeenju (,,Sluzbeni glasnik Republike Srbije", br.106/2015) (,,Zakon"). Ipak, najvei broj odredaba Zakona primenjuje se od 01. jula 2016.godine.

Zakon je uveo veliki broj novina u poreenju sa prethodnim pravnim okvirom. Prema zakonodavcu, Zakon bi trebao da postigne ravnotezu izmeu brzine postupka i ujednacavanja sudske prakse, obezbeujui ubrzanje postupka i uklanjanje nesigurnosti koje su se javljale u praksi.

U izvrsni postupak je ponovo uvedena zalba kao dostupni pravni lek. Visi sudovi i Privredni apelacioni sud, kao drugostepeni sudovi, nadlezni su za odlucivanje o zalbi. Zakon jasno propisuje da drugostepeni sudovi, odlucujui o zalbi, ne mogu da ukinu prvostepenu odluku ve moraju da odluce u meritumu. Ovakvo resenje se cini ispravnim i trebalo bi da spreci odugovlacenje izvrsnog postupka. Iako bi drugostepeni sudovi trebali da doprinesu ujednacavanju sudske prakse, oni se do sada nisu bavili izvrsnim postupkom. Takoe, zakonodavac nije obezbedio dodatna sredstva za implementaciju Zakona, i broj zaposlenih koji rade na predmetima izvrsenja nije povean jos uvek. Stoga, moze se ocekivati da drugostepeni sudovi, koji su ve preoptereeni, nee postupati u skladu sa propisanim rokovima za odlucivanje o zalbi.

Instituti kao sto su povraaj u preasnje stanje, vestacenje, odlaganje izvrsenja i drugi, koje prethodni zakon nije propisivao, takoe su ponovo uvedeni u izvrsni postupak. Rezultat ovoga u pojedinim slucajevima mogao bi biti usporavanje izvrsnog postupaka, uzimajui u obzir iskustva u vezi sa ovim institutima kada su bili primenjivani u proslosti.

Prema Zakonu, javni izvrsitelji iskljucivo sprovode izvrsenje, osim u nekoliko situacija, kada je sud iskljucivo nadlezan. Ovo bi trebalo da ubrza postupke izvrsenja, jer je praksa pokazala da su javni izvrsitelji mnogo brzi i efikasniji u sprovoenju izvrsenja u odnosu na sudove. S obzirom da javni izvrsitelji imaju sira ovlasenja, Zakon propisuje stroze uslove za njihovo imenovanje i omoguuje strozu kontrolu njihovog rada.

U poreenju sa prethodnim zakonom, polozaj treeg lica u izvrsnom postupku je poboljsan. Tree lice sada ima pravo da inicira protivizvrsenje, sredstvo koje ovlasuje tree lice da zapocne izvrsenje protiv poverioca, po okoncanju izvrsenja pokrenutog od strane poverioca, pod uslovom da su ispunjeni uslovi propisani Zakonom.

Sto se tice izvrsenja na nepokretnostima, Zakon uvodi koncept pravne fikcije upisa zabelezbe o izvrsenju u katastar nepokretnosti. Prema ovoj pravnoj fikciji, ukoliko katastar nepokretnosti ne upise zabelezbu resenja o izvrsenju u roku od 72 casa od prijema zahteva za upis, smatrati e se da je takva zabelezba upisana. Ovo pravilo bi trebalo da eliminise neblagovremeno postupanje katastra u ovim situacijama i da bolje stiti interes poverioca.

Za razliku od prethodnog zakona, Zakon propisuje da javnobeleznicke isprave koje imaju snagu izvrsne isprave predstavljaju izvrsne isprave. Sudovi su dosada u praksi bili skloni odbijanju predloga za izvrsenje na osnovu javnobeleznickih isprava koje imaju snagu izvrsne isprave, pa bi ova novina trebala da takvo postupanje sudova onemogui.

Izvrsnim poveriocima i duznicima je sada pruzena bolja zastita kada je u pitanju prodaja pokretne i nepokretne imovine putem javnog nadmetanja u postupku izvrsenja. Zakon propisuje da stvar na prvom javnom nadmetanju ne moze biti prodata ispod 70% procenjene vrednosti stvari, dok na drugom javnom nadmetanju ne moze biti prodata ispod 50% procenjene vrednosti stvari. U poreenju sa prethodnim zakonom, pomenuti pragovi vrednosti vezani za prodaju stvari su visi.